Ali, za početak, šta mi to znamo o ovom planinskom sistemu koji predstavlja prirodnu granicu između Srbije i Bugarske. Kakva je to planina koju su, ljudi što obitavaše njenim obroncima kroz vekove, na više jezika nazvali „Planina“? Kao da je ona bila prva pa su, potom, sve ostale po njoj planinama nazivane. Stari Rimljani su je nazivali Hemus (Haemus) što bi se moglo prevesti kao „planinski lanac“, stari Sloveni „Matora gora“, malo moderniji Sloveni „Stara planina“ a istočna braća, Bugari, „Balkan planina“ prema persijskoj reči koja znači, pa... „planina“ ili „brdoviti kraj“. I stari Grci su imali naziv za nju „Αίμος” što je i njihov naziv za poluostrvo Balkan. Već u njenom imenu možemo videti koliko je važno i centralno mesto Stara planina imala za ljude koji su protutnjali ali i ostali da žive u ovom kraju. Dala je ipak ime celoj regiji. Da parafraziram Bajagu; “Balkan, zemlja iz sna. Gde se mešaju sile dobra i zla”.
Administrativno, Staru planinu dele četiri opštine: Pirot, Dimitrovgrad, Zaječar i Knjaževac tako da nije lako upoznati ovaj biser osim ako se čovek ne vrati više puta i gurne nos u svako selo, potopi glavu u svaki vir ili se zavuče u svaku pećinu. I, naravno, popije pivo ispred prodavnice.
Masiv Stare planine se naziva Karpatsko-balkanski luk a izbrazdan je brojnim klisurama i kanjonima koje su izdubile staroplaninske reke Beli Timok, Visočica, Rosomača i druge.
Sa naše tačke gledišta reljef Stare planine možemo podeliti na nekoliko celina; rečne doline sa kanjonima i klisurama, šumoviti obronci, travnate visoravni i krš sa grebenima. Svaki od tih delova ima svoj specifični ekosistem.
Iznenađenje su bili pašnjaci gde smo, uprkos suši, pronašli velik broj gljiva; puhara, šampinjona i sunčanica. Pašnjaci su i dalje aktivni tako da balega domaćih životinja daje potreban supstrat tim gljivama.
Dojkinci se prvi put u istoriji pominju u XVI veku. Na ulazu u selo se nalazi crkva sv Nikole koja je sagrađena na temeljima mnogo starije bogomolje. U samom centru možete videti obročni krst sv Đorđa iz 1888. godine a malo po strani, na brdu, možete otpešačiti do krsta Zapisa ispod stare kruške.