Jedan od često posećivanih gljivarskih terena od strane GDNS je Koviljsko petrovaradinski rit koji se pruža levom i desnom obalom Dunava na teritorijama opština Novi Sad, Petrovaradin, Sremski Karlovci, Inđija i Titel. Ovaj ritsko plavni kompleks šuma, kanala, ada, mrtvaja, močvara, rukavaca i plavnih ravnica se prostire na 4.840 hektara većinom sa koviljske dok je petrovaradinska strana znatno manja u odnosu na celinu. Od 1998. godine se nalazi pod zaštitom države kao životinjsko-biljni rezervat od posebnog značaja.
Mapa koviljsko petrovaradinskog rita
Ono što ovaj rezervat prirode čini posebno značajnim su brojna staništa ptica među kojima su mnoge retke i ugrožene a od istih su najvažnije crna roda i orao belorepan.
Močvare ritskog kompleksa su, pored toga što udomljavaju brojnu ptičiju populaciju, i prirodna mrestilišta riba poput štuke, šarana i kečige.
Šumski kompleks rita sačinjavaju pretežno vrba, topola i jasen dok u njemu rastu i ugrožene biljke poput belog i žutog lokvanja, plave lincure i mnoge druge.
Iako je koviljski rit poznat kao rezervat ptica, ugroženih biljaka i mrestilište ribe, za članove GDNS je on poprište godišnjeg „Lova na šumsko pile“ kada se novosadski gljivari okupljaju oko đurđevdana i, sa kotaricama u rukama, polaze u potragu za cenjenom jestivom gljivom šumsko pile (Laetiporus sulphureus) koja parazitira na drvetu vrbe i plodonosi u velikom broju.
Pored punih kotarica gljivari svojim kućama ponesu i divljenje prema jedinstvenoj prirodi ovog prelepog močvarnog kompleksa i njegovog živog sveta.
Močvare ritskog kompleksa su, pored toga što udomljavaju brojnu ptičiju populaciju, i prirodna mrestilišta riba poput štuke, šarana i kečige.
Šumski kompleks rita sačinjavaju pretežno vrba, topola i jasen dok u njemu rastu i ugrožene biljke poput belog i žutog lokvanja, plave lincure i mnoge druge.
Iako je koviljski rit poznat kao rezervat ptica, ugroženih biljaka i mrestilište ribe, za članove GDNS je on poprište godišnjeg „Lova na šumsko pile“ kada se novosadski gljivari okupljaju oko đurđevdana i, sa kotaricama u rukama, polaze u potragu za cenjenom jestivom gljivom šumsko pile (Laetiporus sulphureus) koja parazitira na drvetu vrbe i plodonosi u velikom broju.
Pored punih kotarica gljivari svojim kućama ponesu i divljenje prema jedinstvenoj prirodi ovog prelepog močvarnog kompleksa i njegovog živog sveta.