U petak ujutro, osvanuo je divan sunačan dan. Opremio sam se za gljivarenje i sišao do hotela Heba gde je bilo okupljanje zainteresovanih gostiju za odlazak u gljivarenje. Na molbu organizatora, poveo sam jednu ekipu u gljivarenje na Tometino polje i okolinu. Posetili smo prvo jednu borovu šumu i spustili se do reke Kamenice. Tu nije bilo puno gljiva i mi smo nastavili našu potragu u lepom hrastovom i brezovom šumarku. Tu smo već bolje prošli. Naročito su brojne bile Russula delica i Russula chloroides. Krenuli smo dalje i došli u veliku šumu hrasta, a gore više i bora. Korpe su se polako punile različitim vrstama gljiva. Tu je Ženja pronašla za nas retku gljivu Clathrus archeri - Veliku polipovku. Miris joj nije baš neki, ali smo je ipak poneli zbog izložbe. Maja je pronašla i za mene retku Cystoderma amianthinum. U toj šumi su nam se pridružili i Dule, Ratko i Dragana. U povratku smo obišli još jednu lepu mešovitu šumu i tu je Ratko pronašao Leucopaxillus macrorhizus koji je, barem za mene, gljiva koja se retko sreće. Sa nama iz GDNS pošli su u gljivarenje i svi koji su imali na raspolaganju kola za gljivarenje. Bila je tu, pored nas iz GDNS, jedna ekipa iz Francuske, jedna iz Rusije, jedna iz Beograda a ostale nisam ni stigao da pitam odakle su. Dan se polako bližio kraju i mi smo požurili nazad da predamo gljive za izložbu. Oni koji su sakupili više od 10 vrsta gljiva, a to su bili praktično svi iz ekipe, dobili su od organizatora majice.
U subotu opet sunčano i toplo jutro. Kada sam sišao do manifestacije tamo je već bilo par stotina građana i dece iz Valjeva i okoline. O samoj manifestaciji ne bih puno detaljisao. To je bila tipična turistička manifestacija. Prisutni su mogli da poslušaju pesme o gljivama koje su recitovala deca osnovnih škola iz Valjeva i okoline. Da pogledaju njihove crteže i fotografije gljiva, a bilo je tu i takmičenje u kuvanju kotlića sa o bez gljiva koje je obezbedio organizator. Deca su mogla da gađaju lukom u mete od slame, a odrasli da se takmiče u presecanju klade testerom kladarkom. Vodiči su poveli decu i građane u gljivarenje i branje bilja u okolnim šumama i livadama. Sve u svemu organizatori su se potrudili da obezbede celodnevnu zabavu prisutnim građanima. Međutim meni je ipak zabavnije u nekoj od predivnih šuma Divčibara. Nada Lazić me je povela u jednu, njoj omiljenu šumu. Najviše gljiva smo pronašli naravno oko potoka. Bilo je tu i vrganja, muhara, mlečnica, miški, borovih čavlića, cigančića i još puno drugih vrsta gljiva. Cilj je bio da naberemo što više različitih vrsta gljiva za našu malu gljivarsku izložbu na sajmu LORIST u Novom Sadu u nedelju. Bez obzira na sušu ceger se brzo napunio. Vratili smo se na manifestaciju predveče.
Što još reći o ovoj manifestaciji koja se po 23-ći put organizuje u Valjevu i okoline, sem da ih je onaj odgore ove godine pogledao i obezbedio im vreme kakvo se samo poželeti može. Ne znam tačno koliko je prisutnih iskoristilo lepo vreme da posete manifestaciju, ali moja procena je da ih je bilo više od hiljadu. Verujem da su svi kući otišli prezadovoljni. Članovi GDNS su uživali u obilasku lepih šuma oko Divčibara. Voleli bi da je gljiva bilo više, ali na to nismo mogli uticati. Kada nešto novo pronađemo naše oduševljenje je zato bilo još veće. A da li smo se lepo proveli ovih par dana na Divčibarama? Jesmo svakako, i Divčibare ćemo posetiti kad god nam se za to ukaže prilika.
Stevan,
GDNS